Influenca ptica “Ptičja gripa” je zarazna virusna bolest domaće peradi i divljih ptica uzrokovana virusom influence A skupine. Tijekom 2006. godine infekcija ptica visoko patogenim podtipom H5N1 dokazana je u 46 zemalja Europe, Azije, i Afrike.
Influencu ptica uzrokuje RNA virus. Prema svojoj patogenosti virus influence ptica dijeli se na: nisko patogene koji uzrokuju uglavnom blage simptome bolesti, a u slučaju sekundarnih infekcija bakterijama (E.coli, Mycoplasma) i nepovoljnih uvjeta okoliša mogu uzrokovati i ozbiljniju bolest s uginućem do 50% i visoko patogene koji uzrokuju teško oboljenje s visokom smrtnošću ( do 100%). Samo virusi iz skupina H5 i H7 mogu mutirati u visoko patogene sojeve. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. INFLUENCA PTICA ( „PTIČJA GRIPA“)
Influenca ptica je zarazna virusna bolest domaće peradi i divljih ptica uzrokovana virusom influence A skupine. Tijekom 2006. godine infekcija ptica visoko patogenim podtipom H5N1 dokazana je u 46 zemalja Europe, Azije, i Afrike.
Influencu ptica uzrokuje RNA virus. Prema svojoj patogenosti virus influence ptica dijeli se na: nisko patogene koji uzrokuju uglavnom blage simptome bolesti, a u slučaju sekundarnih infekcija bakterijama (E.coli, Mycoplasma) i nepovoljnih uvjeta okoliša mogu uzrokovati i ozbiljniju bolest s uginućem do 50% i visoko patogene koji uzrokuju teško oboljenje s visokom smrtnošću ( do 100%). Samo virusi iz skupina H5 i H7 mogu mutirati u visoko patogene sojeve. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti.
IZVOR ZARAZE I PUTEVI ŠIRENJA BOLESTI
Izvori infekcije su u pravilu inficirane ptice, zatim njihov izmet, iscjedak dišnog trakta, lešine ptica te kontaminirana voda, hrana i oprema. Pri tom su osobito važne vodene ptice selice, a među njima divlje patke. One su prirodno otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Istraživanjima pataka selica 1978.godine u Kanadi 50% iako su bile klinički zdrave, inficirane su virusom influence. Domaće ptice inficiraju se u pravilu u kontaktu s divljim pticama selicama (primarni unos) ili unošenjem virusa preko pridošlih inficiranih ptica, od peradnjaka do peradnjaka (sekundarno širenje). U takvom načinu širenja bolesti čovjek ima vrlo važnu ulogu jer svojom odjećom, obućom, opremom, vozilima i prijevozom peradi vrlo lako prenese uzročnika bolesti na veće udaljenosti. Infekcija se širi kapljicama (aerosol). Utvrđena je mogućnost prijenosa inficiranim jajima (npr. pura). Virus influence ptica može inficirati razne vrste ptica, kako domaću perad, tako i divlje ptice. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Kliničkoj pojavi bolesti pogoduju mnogi činitelji : prehlada, greške u hrani, umor (ptice selice), vremenske nepogode i drugo, zatim sekundarne infekcije. Mnoge zakonitosti influence ptica još nisu dorečene, a podaci o njima često su proturječni. Osim divljih pataka, bolest često prenose i divlje guske te labudovi. Inače su golubovi najotpornije ptice na virus influence ptica. Virus u organizam najčešće ulazi preko gornjeg dišnog trakta, konjunktiva ili probavnog trakta, a umnožava se u epitelnim stanicama dišnog i probavnog trakta.
SIMPTOMI BOLESTI
Influenca u ptica očituje se vrlo različitim simptomima koji ovise o patogenosti uzročnika, vrsti i dobi domaćina, o utjecaju okoliša i o brojnim drugim čimbenicima. Simptomi bolesti kod infekcije visoko patogenim sojevima, kao što su H1 ili H5, očituju se naglom slabošću, nedostatkom apetita, nakostriješenim perjem i velikom smrtnošću i do 100%. Kod ovakvih infekcija često nastupaju iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti. Infekcija nisko patogenim sojevima uzrokuje blage dišne simptome i potištenost. No i ovi sojevi mogu izazvati visoku smrtnost ako su nazočni pogodovni čimbenici. Lokalni znakovi bolesti pojavljuju se u svih vrsta ptica, prije svega na prednjim dišnim prohodima. Pojavljuje se iscjedak iz nosa, otežano disanje, hropci, kihanje i kašalj te konjunktivitis uz suzenje. Kasnije se iscjedak osuši i začepe nosni otvori, pa životinja diše otvorenim kljunom. Prvi znak bolesti u nesilica je iznenadni pad nesivosti. Mijenja se oblik i kakvoća jaja. Neke vrste ptica dobiju žestoki proljev. To je zapaženo osobito u čigra. U drugih je vrsta proljev samo pojedinačan. Svaki podtip virusa influence ptica može u svakoj dobnoj skupini izazvati živčane poremetnje. One se očituju promjenom u kretanju, paralizama i grčevima. Smrtnost veoma ovisi o higijenskim prilikama, uvjetima držanja i prehrani ptica. Dijagnozu je nužno potvrditi virusološkom pretragom. Bolest se ne liječi.
Unos influence peradi u neku zemlju može prouzročiti velike gubitke kako u peradarskoj proizvodnji, tako i u unutarnjoj ekonomiji, obzirom na gubitke u intenzivnoj proizvodnji te ograničenja pri uvozu i izvozu. Štete nastale zbog IP-a su neposredne, uzrokovane ugibanjem peradi i ptica, a dijelom posredne, zbog smanjenja nesivosti, zaostajanja u rastu i dr.
SUZBIJANJE INFLUENCE PERADI U SLUČAJU POJAVE U RH
U slučaju pojave influence ptica kao mjera sprječavanja širenja i iskorjenjivanja bolesti provodi se tzv.˝stamping-out˝ metoda, koja obuhvaća sljedeće:
-usmrćivanje i neškodljivo uništavanje sve peradi na zaraženom gospodarstvu, bez odgađanja, pod službenim nadzorom veterinara i tako da se tijekom usmrćivanja i prijevoza spriječi širenje uzročnika
-pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom, mesa peradi od peradi zaklane u razdoblju između vjerojatnog unosa uzročnika influence ptica na gospodarstvo i početka provedbe naređenih mjera
-temeljito čišćenje i dezinfekcija objekata, dvorišta, predmeta i opreme
mjere eutanazije i neškodljivog uklanjanja zaraženih i zarazi izloženih životinja, kao i uništavanje zaraženih predmeta naređuje se kad se zarazna bolest ne može uspješno i bez opasnosti od njenog širenja suzbiti primjenom drugih mjera određenih Zakonom o veterinarstvu ili kad primjena drugih mjera za njezino suzbijanje nema gospodarskog opravdanja. Mjere naređuje ravnatelj Uprave za veterinarstvo ili veterinarski inspektor kojeg za to ovlasti ravnatelj.
SPRJEČAVANJE
Onemogućiti dodir divljih ptica i domaće peradi (postavljanje zaštitnih mreža, držanje peradi u zaštićenim, zatvorenim objektima), provođenje biosigurnosnih mjera na farmama : ograđivanje farmi, postavljanje dezbarijera te redovito čišćenje i dezinfekcija svih prostora i prostorija u kojima se drži perad, korištenje zaštitne odjeće, obuće i maski, higijena osoblja, dezinfekcija vozila koja posjećuju farmu.
Obnova jata iz kontroliranih i zdravih uzgoja. Svaku sumnju na bolest obavezno prijaviti veterinaru.
JAVNO ZDRAVSTVO
Influenca ptica rijetko pogađa ljude, a ako i obole, infekcije najčešće nisu ozbiljne već su popraćene konjunktivitisom blagim simptomima od strane dišnog trakta. Ipak treba napomenuti da infekcija visoko patogenim virusom influence peradi može uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme i u konačnici imati smrtni ishod.
Sve su učestalija razmišljanja kako je influenca ptica globalna prijetnja za zdravlje ljudi. Pri tom je bitno istaknuti sljedeće činjenice:
-direktan kontakt s inficiranom peradi je način prijenosa bolesti s peradi na ljude
-bolest se ne prenosi toplinski obrađenim prehrambenim proizvodima od peradi
-do sada nije dokazan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka
-samo visoko patogeni sojevi virusa influence ptica su smrtonosni za ljude
IZVOR ZARAZE I PUTEVI ŠIRENJA BOLESTI
Izvori infekcije su u pravilu inficirane ptice, zatim njihov izmet, iscjedak dišnog trakta, lešine ptica te kontaminirana voda, hrana i oprema. Pri tom su osobito važne vodene ptice selice, a među njima divlje patke. One su prirodno otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Istraživanjima pataka selica 1978.godine u Kanadi 50% iako su bile klinički zdrave, inficirane su virusom influence. Domaće ptice inficiraju se u pravilu u kontaktu s divljim pticama selicama (primarni unos) ili unošenjem virusa preko pridošlih inficiranih ptica, od peradnjaka do peradnjaka (sekundarno širenje). U takvom načinu širenja bolesti čovjek ima vrlo važnu ulogu jer svojom odjećom, obućom, opremom, vozilima i prijevozom peradi vrlo lako prenese uzročnika bolesti na veće udaljenosti. Infekcija se širi kapljicama (aerosol). Utvrđena je mogućnost prijenosa inficiranim jajima (npr. pura). Virus influence ptica može inficirati razne vrste ptica, kako domaću perad, tako i divlje ptice. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Kliničkoj pojavi bolesti pogoduju mnogi činitelji : prehlada, greške u hrani, umor (ptice selice), vremenske nepogode i drugo, zatim sekundarne infekcije. Mnoge zakonitosti influence ptica još nisu dorečene, a podaci o njima često su proturječni. Osim divljih pataka, bolest često prenose i divlje guske te labudovi. Inače su golubovi najotpornije ptice na virus influence ptica. Virus u organizam najčešće ulazi preko gornjeg dišnog trakta, konjunktiva ili probavnog trakta, a umnožava se u epitelnim stanicama dišnog i probavnog trakta.
SIMPTOMI BOLESTI
Influenca u ptica očituje se vrlo različitim simptomima koji ovise o patogenosti uzročnika, vrsti i dobi domaćina, o utjecaju okoliša i o brojnim drugim čimbenicima. Simptomi bolesti kod infekcije visoko patogenim sojevima, kao što su H1 ili H5, očituju se naglom slabošću, nedostatkom apetita, nakostriješenim perjem i velikom smrtnošću i do 100%. Kod ovakvih infekcija često nastupaju iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti. Infekcija nisko patogenim sojevima uzrokuje blage dišne simptome i potištenost. No i ovi sojevi mogu izazvati visoku smrtnost ako su nazočni pogodovni čimbenici. Lokalni znakovi bolesti pojavljuju se u svih vrsta ptica, prije svega na prednjim dišnim prohodima. Pojavljuje se iscjedak iz nosa, otežano disanje, hropci, kihanje i kašalj te konjunktivitis uz suzenje. Kasnije se iscjedak osuši i začepe nosni otvori, pa životinja diše otvorenim kljunom. Prvi znak bolesti u nesilica je iznenadni pad nesivosti. Mijenja se oblik i kakvoća jaja. Neke vrste ptica dobiju žestoki proljev. To je zapaženo osobito u čigra. U drugih je vrsta proljev samo pojedinačan. Svaki podtip virusa influence ptica može u svakoj dobnoj skupini izazvati živčane poremetnje. One se očituju promjenom u kretanju, paralizama i grčevima. Smrtnost veoma ovisi o higijenskim prilikama, uvjetima držanja i prehrani ptica. Dijagnozu je nužno potvrditi virusološkom pretragom. Bolest se ne liječi.
Unos influence peradi u neku zemlju može prouzročiti velike gubitke kako u peradarskoj proizvodnji, tako i u unutarnjoj ekonomiji, obzirom na gubitke u intenzivnoj proizvodnji te ograničenja pri uvozu i izvozu. Štete nastale zbog IP-a su neposredne, uzrokovane ugibanjem peradi i ptica, a dijelom posredne, zbog smanjenja nesivosti, zaostajanja u rastu i dr.
SUZBIJANJE INFLUENCE PERADI U SLUČAJU POJAVE U RH
U slučaju pojave influence ptica kao mjera sprječavanja širenja i iskorjenjivanja bolesti provodi se tzv.˝stamping-out˝ metoda, koja obuhvaća sljedeće:
-usmrćivanje i neškodljivo uništavanje sve peradi na zaraženom gospodarstvu, bez odgađanja, pod službenim nadzorom veterinara i tako da se tijekom usmrćivanja i prijevoza spriječi širenje uzročnika
-pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom, mesa peradi od peradi zaklane u razdoblju između vjerojatnog unosa uzročnika influence ptica na gospodarstvo i početka provedbe naređenih mjera
-temeljito čišćenje i dezinfekcija objekata, dvorišta, predmeta i opreme
mjere eutanazije i neškodljivog uklanjanja zaraženih i zarazi izloženih životinja, kao i uništavanje zaraženih predmeta naređuje se kad se zarazna bolest ne može uspješno i bez opasnosti od njenog širenja suzbiti primjenom drugih mjera određenih Zakonom o veterinarstvu ili kad primjena drugih mjera za njezino suzbijanje nema gospodarskog opravdanja. Mjere naređuje ravnatelj Uprave za veterinarstvo ili veterinarski inspektor kojeg za to ovlasti ravnatelj.
SPRJEČAVANJE
Onemogućiti dodir divljih ptica i domaće peradi (postavljanje zaštitnih mreža, držanje peradi u zaštićenim, zatvorenim objektima), provođenje biosigurnosnih mjera na farmama : ograđivanje farmi, postavljanje dezbarijera te redovito čišćenje i dezinfekcija svih prostora i prostorija u kojima se drži perad, korištenje zaštitne odjeće, obuće i maski, higijena osoblja, dezinfekcija vozila koja posjećuju farmu.
Obnova jata iz kontroliranih i zdravih uzgoja. Svaku sumnju na bolest obavezno prijaviti veterinaru.
JAVNO ZDRAVSTVO
Influenca ptica rijetko pogađa ljude, a ako i obole, infekcije najčešće nisu ozbiljne već su popraćene konjunktivitisom blagim simptomima od strane dišnog trakta. Ipak treba napomenuti da infekcija visoko patogenim virusom influence peradi može uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme i u konačnici imati smrtni ishod.
Sve su učestalija razmišljanja kako je influenca ptica globalna prijetnja za zdravlje ljudi. Pri tom je bitno istaknuti sljedeće činjenice:
-direktan kontakt s inficiranom peradi je način prijenosa bolesti s peradi na ljude
-bolest se ne prenosi toplinski obrađenim prehrambenim proizvodima od peradi
-do sada nije dokazan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka
-samo visoko patogeni sojevi virusa influence ptica su smrtonosni za ljude
;